GISTAV  KURBE

BIOGRAFIJA                          

GALERIJA

OBJASNJENJA SLIKA

 

 

O UMJETNIKU:

Ponosan na svoje porijeklo ,rodjen je u selu Ornansu u blizini francusko-svicarske granice 1819.

Socijalista po ubjedjenju,Kurbe je poceo kao neobarokni romanticar pocetkom pedesetih godina devetnaestog vijeka.Ali,1848.godine,pod utiskom revolucionarnih pobuna koje su se tada sirile po Evropi,Kurbe je dosao do uvjerenja da je romanticarsko isticanje osjecanja i maste samo bjezanje od stvarnosti tog vremena.Savremeni umjetnik mora se drzati svog licnog neposrednog dozivljaja:"Ne mogu da slikam andjele zato sto ih ne vidim",rekao je.On mora biti realista.Kao izraz,"realizam "nije sasvim precizan.Za Kurbea on je znacio nesto srodno Karavadjovom naturalizmu.Kao poklonik Rembranta,on je dosta cvrsto vezan za tradiciju Karavadja,a njegovo djelo ,kao i Karavadjovo,optuzivali su zbog njegove navodne vulgarnosti i nedostatka duhovnog sadrzaja.Na Pariskoj izlozbi 1855 Kurbeove slike nisu bile primljene. On je na njih privukao ipak paznju javnosti priredivsi privatnu izlozbu u jednoj prostranoj baraci ,koju je nazvao "Paviljon realizma".U sredistu izlozbe bilo je ogromno platno ,najvece djelo njegovog zivota,nazvano Unutrasnjost mog ateljea ,istinita alegorija u kojoj je sazeto sedam godina mog umjetnickog zivota.

Kurbe je realizam izrazio ne samo u prizorima savremenog zivota ,vec u materijalizaciji same boje,kroz njen gust,gotovo reljefni namaz,pri cemu se sluzio ,pored cetke i slikarskim nozem.Umro je u Svicarskoj 1877.

 

 

            

 

SAHRANA U ORNANU

UMJETNIKOV ATELJE

MLADE SELJANKE

COVJEK SA LULOM

PEJZAZ ORNANA 

IZVOR

CVIJECE

 

 

SAHRANA U ORNANU- prikaz Kurbeovih suseljana sa golim pejzazom.Tu je smjesteno 50 figura  prirodne velicine .Pozirali su nacelnik od 100 kg,zupnik ,notar,njegovi prijatelji,njegov otac,grobar,pas,mrtvac i njegovi nosaci.Mislio je da ce izbjeci 2 parohijska pjevaca,ali nije mogao jer  su mu rekli da su uvrijedjeni sto oni u cijeloj zupi nisu pozirali.Ova slika je ponovo utvrdila neoklasicku iluzionisticku dubinu.

TUCACI  KAMENA(slika iz knjige)-sa ovim platnom se podigla bura 1849 god.,kad ga je izlozio.Prvo platno u kome je dao pun izraz svog programskog realizma.Kurbe je vidio dva covjeka kako na nekom putu tucaju kamen,pa ih je pozvao da mu poziraju u ateljeu.Naslikao ih je u prirodnoj velicini,solidno i cinjenicki,bez ikakvog Milettovog otvorenog patosa ili osjecanja.Mladicevo lice je okrenuto od nas ,a starcevo poluskriveno sa sesirom.No nece biti da ih je Kurbe slucajno odabrao:njihova razlika u godinama je znacajna,jer je jedan suvise star, a drugi je suvise mlad.Ispunjeni dostojanstvom svoje simbolike,oni od nas traze saosjecanje.Kurbeov prijatelj,socijalista Proudhon,uporedio ih je sa parabolom iz Jevandjelja.

 

UNUTRASNJOST MOG ATELJEA-Kad su mu slike odbijene za izlozbu u Parizu,Kurbe je organizovao privatnu izlozbu u cijem sredistu je bila ova slika.Ovo ogromno platno je najvece djelo njegovog zivota."Istinita alegorija" je neka vrsta segacenja(alegorije su same po sebi istinite).Okvir je poznat:Kurbeova kompozicija ocigledno spada u tip Velaskezovih "Mladih plemkinja".Ali sada je umjetnik u sredistu;njegovi posjetioci su ovde njegovi gosti,a ne kraljevski pokrovitelji koji ulaze kad oni to zazele.Tu se nalaze dvije grupe:na lijevoj strani je narod-vise tipovi nego pojedinci-koje je umjetnik skupio iz okoline zavicaja u  Ornansu:lovci,seljaci,radnici,jedan Jevrej,jedan svestenik...Nasuprot tome,na desnoj strani su kupci,kriticari i intelektualci.Sav taj svijet je cudesno pasivan,kao da ocekuje nesto sto nama nije znano.Samo dvoje iz grupe posmatraju umjetnika kako radi:mali djecak,koji treba da predstavlja nevino oko,i naga zena -model.Kakva je njena uloga?Mozda  bi u njoj mogli vidjeti nadahnuce ili muzu?Kurbe ju je vjerovatno zamislio kao Prirodu ili nepresusenu istinu Istinu.Znacajno je to sto je centralna grupa osvjetljena prirodnom ,jasnom,dnevnom svijetlosti,a pozadina i likovi sa strane su skriveni u polumraku.

 POCETAK

    "Znanje.org" ne odgovara za sadrzaj pojedinacnih stranica.